Problem besplatne glazbe i plaćanje kroz streaming platforme

0 Comments

Danas je sve manje razloga za zasebno kupovanje pjesama i albuma sada kada su platforme za streaming glazbe poput Spotifyja, Apple Musica i sličnih postale popularnije. Nekoliko umjetnika je izrazilo svoje nezadovoljstvo zbog toga, tvrdeći da im se izigrava puna vrijednost njihovog rada. Također vjeruju da je nepravedno prema drugim obožavateljima koji kupuju CD-e dok drugi jednostavno čekaju da ga slušaju besplatno na internetu.

Odluku o vrijednosti donose streaming platforme

O vrijednosti glazbe danas odluku donose velike tvrtke kao što su Apple, YouTube, Vevo, Pandora i Spotify odlučujući o proizvoljnoj mjesečnoj cijeni koju plaćaju njihovi potrošači. Tvrtke, a ne umjetnici, profitiraju kao rezultat toga. 

Pretpostavimo da ste ovog mjeseca svojoj glazbenoj kolekciji dodali 100 pjesama. Biste li radije plaćali mjesečnu naknadu od šest do deset dolara ili dolar po pjesmi? Plaćanje manje za više nedvojbeno je privlačnije, ali moramo razumjeti da to može doći na štetu umjetnika i suradnika koji su uložili trud u stvaranje glazbe.

Najbolji su se snašli

U srpnju 2016. godine provedeno je istraživanje jednog startup-a koji je je tvrdio da ima nešto više od četiri milijuna pretplatnika koji plaćaju pretplatu na streaming platformama. Nekoliko umjetnika, uključujući Nicki Minaj, Chrisa Martina i Beyoncé, pokrenulo je tako vlastitu platformu Tidal kako bi stali na kraj potkradanju njihove zarade. Tidal je tako postao prva usluga za streaming glazbe koja isporučuje glazbu izravno od izvora, odnosno umjetnika do korisnika bez korištenja posrednika. Kupci će platiti u prosjeku 240 dolara godišnje za ovo novo tržište, a 75 % iznosa pretplate ide umjetnicima i njihovim diskografskim kućama. 

Ipak, ovdje dolazimo do jedne sporne točke, a to je tko zarađuje novac. Naime, suvlasnici i izvođači Tidala su ionako već su poznati na međunarodnoj sceni pa se ovime njihov prihod samo povećao, dok su oni manje poznati glazbenici i dalje ostali zakinuti za svoju zaradu.

Nepoštenje prema slabijima

Kada govorimo o plaćanju streaming platformi i potkradanju umjetnika trebali bismo razmisliti o manjim umjetnicima koji se pokušavaju probiti u glazbenu industriju. Naime, korisreći streaming platforme možemo otkriti relativno nepoznate glazbenike i slušati njihovu glazbu, a da im ne moramo ništa platiti ako primjerice koristimo Spotify. Što manje novca ovi umjetnici imaju, to imaju manje vremena i energije da rade i proizvode za svoje korisnike, a to je zapravo izbor između onoga što će dugoročno pomoći umjetnicima i slušateljima u odnosu na ono što je danas pristupačnije i popularnije.

Ekskluzivnost glazbe

Jedna od posljedica streaming platformi je svakako i ta što je vrlo vjerojatno da će glazbena industrija postati ekskluzivnija jer sve više umjetnika neće moći priuštiti stvaranje i objavljivanje sadržaja na streaming servisima. Umjetnici koji nisu potpisali ugovor s diskografskom kućom nemaju uvijek puno novca za promicanje svog rada i uzdržavanje dok zarađuju više. Tako će glazbenici koji stvaraju glazbu u nepopularnim žanrovima kao što je primjerice jazz imati još manju mogućnost prezentiranja svog rada publici, dok će oni koji imaju novca zarađivati još više.

Zbog toga stručnjaci smatraju kako je glazba bila osuđena na propast od samog početka kada je ušla u digitalni svijet.